words per minute
28
Typist_1887762
00:00
Speed
U nastojanju da hranom iz prirode nadoknadimo organizmu ono što gubi zbog izlaganja toksičnim sastojcima i otpacima suvremene civilizacije, ne bi se smjelo dogoditi da prijeđemo u drugu krajnost. Bogatstva prirode nisu neograničena. Zato ćemo ih uvijek iskorištavati racionalno, što nam neće biti teško ako prirodu zaista volimo, jer je u naravi čovjeka da štiti ono što poznaje i cijeni. Nikada ne treba pobrati svu količinu jestivih dijelova neke biljke, nađenu na jednom mjestu. Kod berbe listova trajnih biljaka treba od mnogih primjeraka uzimati tek ponešto, kako bi individualne biljke preživjele našu berbu i nadoknadile je kasnijim tjeranjem novih listova.
Nipošto ne valja brati više od one koli čine koju mislimo uporabiti. Pri berbi jestivog bilja valja štedjeti i okolnu vegetaciju koja nam stoji na putu. Ukratko, kod branja za jelo nećemo biljke prekomjerno i bez potrebe uništavati, jer bismo neracionalnom eksploatacijom mogli pospješiti narušavanje prirodne ravnoteže i degradirati samu prirodu. Osobito valja štedjeti biljke s jestivim podzemnim dijelovima. Uz neke iznimke smijemo ih rabiti samo u krajnjoj nuždi, kad nam presahnu drugi dostupni izvori hrane.
Nemilosrdnim uništavanjem samoniklog jestivog raslinja mogli bismo čak dovesti u pitanje daljnji opstanak nekih lijepih i korisnih pripadnika naše flore. Tako nekim biljkama prijeti istrebljenje, te se smatraju posebno ugroženim. Ipak, za najveći dio bilja nema takve opasnosti. Štoviše, branjem nekih raširenih vrsta divljeg povrća istovremeno možemo trijebiti najčešće i najupornije korove na kultiviranom tlu i time posti ći dvostruku korist. Ni pažljivom berbom šumskog voća, čajnih i začinskih biljaka nećemo ugroziti njihov opstanak. Da bismo imali što veće koristi od branja i uporabe samoniklih jestivih biljaka, treba ih dobro poznavati.