Za vrijeme seobe naroda i doseljenja Hrvata u novu domovinu bio je razoren grad Salona, nekadašnje sjedište rimske pokrajine Dalmacije. Preživjelo stanovništvo iz Salone pobjeglo je tada u palaču na morskoj obali, koju je dao sagraditi rimski car Dioklecijan. Bila je to zapravo velika tvrđava, grad i ljetnikovac. Tvrđava po broju kula i zidova, grad po širokim i prostranim ulicama, a ljetnikovac po raskošnim carinskim odajama u južnom djelu palače koji je gledao na more. Novi stanovnici nazvali su palaču Spalatum, pa je po tome nastao naziv današnjeg grada Splita. Kako je vrijeme odmicalo, stanovnika je bilo sve više i više te se Split širio izvan zidina palače. Veličinom, gospodarskom i kulturnom važnošću Split je danas drugi grad u Republici Hrvatskoj. Na dijelu jadranske obale Split zauzima središnji položaj. Na tom prostoru on je najveći i jedan od najljepših naših gradova. Smjestio se na poluotoku ispred kojeg se nalaze otoci Brač, Čiovo, Drvenik, Hvar i Šolta. Stoljetna tuđinska vladavina omogućila je njegov razvoj, pa je vrlo dugo ostao nepovezan sa sojom prirodnom zaleđem. Međutim, svjestan i vrlo jak gospodarski i kulturni razvoj doživljava Split tek nakon oslobođenja, otvarajući škole, fakultete i sveučilišta i kada otpočinju radom brojne kulturne i znanstvene ustanove. Njegovo nekad malo brodogradilište postaje izuzetno velik i značajan poslovni subjekt, a tvornice za proizvodnju plastičnih masa od i njihovu preradu izuzetno su poznate. Važnije mjesto u životu grada ima također i njegovo lučko i turističko gospodarstvo, i pa je Split sa svojom bližom okolicom jedno od najistaknutijih, turističkih i kulturnih središta Hrvatske. Bogatstvom svojih spomenika kulture i ostalih znamenitosti Split privlači na tisuće posjetitelja iz naše zemlje i svih krajeva svijeta.